Porijeklo graševine još nije sa sigurnošću utvrđeno. Uzgajaju je sve podunavske zemlje; Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Češka i Austrija, te još dvije koje to nisu – Italija i Slovenija.
Zbog svojih zahvalnih osobina, poput velike i redovne rodnosti, te odlične prilagodljivosti različitim tlima i tipovima kontinentalne klime izuzetno je popularna sorta. U Hrvatskoj je pronašla svoju novu domovinu pa nosi epitet najzastupljenije
vinske sorte u Hrvatskoj.
Hrvati su je toliko zavoljeli da su joj dali i posebno ime koje je proizašlo iz izgleda bobice u jednoj fazi zrenja kada je vrlo slična zelenom grašku.
Graševina je, suprotno zabludama, u dobrim regijama u stanju dati izvrsnu kvalitetu.
U Hrvatskoj u tome prednjače tri regije, Baranja i Ilok naslonjene na Dunav, te Kutjevo iz središnje Slavonije.
Zajednička karakteristika za sve graševine je specifičan pikantno-gorkasti aftertaste.