Cabernet sauvignon najpoznatija je crna vinska sorta. Nastala je križanjem cabernet franca i sauvignona bijelog.
Domovina mu je Francuska (Bordeaux).
S obzirom na to da se podjednako uspješno uzgaja na dubokim, i na plitkim i suhim tlima, uzgaja se na svim kontinentima.
Vino proizvedeno od ove sorte rubinsko je crvene boje, vino je bogato kiselinama, primjerenog alkohola, punog i skladnog okusa s karakterističnom aromom.
Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, uzgoj cabernet sauvignona preporuča u podregijama Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, te u svim podregijama regije Primorska Hrvatska.
U Hrvatskoj su mnoga vina nastala iz ove sorte. U dobrim i nadprosječnim godinama, kada grožđe ovog kultivara nakupi obilje šećera, vina cabernet sauvignon su stasita (bogata ekstraktom) i skladnog su sadržaja pa su stoga prikladna za dugo čuvanje.
Merlot je podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa koja se jednako uspješno uzgaja u južnim i sjevernim vinorodnim područjima.
Nastala je spontanim križanjem cabernet franc-a i sauvignona bijelog. Krase ga rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja i gljivična oboljenja.
Vina sorte merlot bogata su alkoholom i ukupnim kiselinama, rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta što podsjeća na šumske maline.
U Hrvatskoj se svrstana među preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska.
Porijeklo graševine još nije sa sigurnošću utvrđeno. Uzgajaju je sve podunavske zemlje; Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Češka i Austrija, te još dvije koje to nisu – Italija i Slovenija.
Zbog svojih zahvalnih osobina, poput velike i redovne rodnosti, te odlične prilagodljivosti različitim tlima i tipovima kontinentalne klime izuzetno je popularna sorta. U Hrvatskoj je pronašla svoju novu domovinupa nosi epitet najzastupljenije
vinske sorte u Hrvatskoj.
Hrvati su je toliko zavoljeli da su joj dali i posebno ime koje je proizašlo iz izgleda bobice u jednoj fazi zrenja kada je vrlo slična zelenom grašku.
Graševina je, suprotno zabludama, u dobrim regijama u stanju dati izvrsnu kvalitetu.
U Hrvatskoj u tome prednjače tri regije, Baranja i Ilok naslonjene na Dunav, te Kutjevo iz središnje Slavonije.
Zajednička karakteristika za sve graševine je specifičan pikantno-gorkasti aftertaste.
Chardonnay je jedna od najpoznatijih vinskih sorti grožđa u svijetu.
Vjeruje se da je ime dobila po francuskom selu Chardonnay.
DNK analizom potvrđeno je da je Chardonnay nastao (kao i mnoge druge sorte) križanjem između Pinota i Gouais Blanca.
Gouais Blanc je autohtona hrvatska sorta, u današnje vrijeme nepopularna i gotovo izumrla.
Jedna od najvećih prednosti Chardonnaya je njegova varijabilnost, što ga čini vrlo popularnim.
U SAD-u se najčešće pravi kao barrique vino. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto.
U barrique varijanti, s godinama dobiva aromu dima, vanilije, karamela ili maslaca.
Chardonnay je jedna od najvažnijih komponenti u šampanjcu.
Šampanjci sa etiketom blanc de blancs su načinjeni isključivo od chardonnaya.
Često se upotrebljava i kod ostalih pjenušaca.
Vinogradi pod ovom sortom zauzimaju 140 000 hektara, čime stoje na 8. mjestu.
Najveće površine nalaze se u SAD-u, Francuskoj, Australiji i Italiji.
U Hrvatskoj je također jedna od popularnijih sorti.
Od ostalih internacionalnih vinskih sorti iz naše ponude izdvajamo
Syrah, Sauvignon, Traminac mirisni, Rajnski Rizling, Refošk, Pinot, Muškat, Zweigelt, Rizvanac, Zelenac