Prikazujemo 1–48 od 161 rezultata

INTERNACIONALNE SORTE

Internacionalne sorte rasprostranjene su po čitavom svijetu.

NAJZASTUPLJENIJE VINSKE SORTE

Cabernet sauvignon najpoznatija je crna vinska sorta. Nastala je križanjem cabernet franca i sauvignona bijelog.
Domovina mu je Francuska (Bordeaux).

S obzirom na to da se podjednako uspješno uzgaja na dubokim, i na plitkim i suhim tlima, uzgaja se na svim kontinentima.

Vino proizvedeno od ove sorte rubinsko je crvene boje, vino je bogato kiselinama, primjerenog alkohola, punog i skladnog okusa s karakterističnom aromom.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, uzgoj cabernet sauvignona preporuča u podregijama Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, te u svim podregijama regije Primorska Hrvatska.

U Hrvatskoj su mnoga vina nastala iz ove sorte. U dobrim i nadprosječnim godinama, kada grožđe ovog kultivara nakupi obilje šećera, vina cabernet sauvignon su stasita (bogata ekstraktom) i skladnog su sadržaja pa su stoga prikladna za dugo čuvanje.

Merlot je podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa koja se jednako uspješno uzgaja u južnim i sjevernim vinorodnim područjima.
Nastala je spontanim križanjem cabernet franc-a i sauvignona bijelog. Krase ga rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja i gljivična oboljenja.
Vina sorte merlot bogata su alkoholom i ukupnim kiselinama, rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta što podsjeća na šumske maline.

U Hrvatskoj se svrstana među preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska.

Porijeklo graševine još nije sa sigurnošću utvrđeno. Uzgajaju je sve podunavske zemlje; Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Češka i Austrija, te još dvije koje to nisu – Italija i Slovenija.
Zbog svojih zahvalnih osobina, poput velike i redovne rodnosti, te odlične prilagodljivosti različitim tlima i tipovima kontinentalne klime izuzetno je popularna sorta. U Hrvatskoj je pronašla svoju novu domovinupa nosi epitet najzastupljenije
vinske sorte u Hrvatskoj.
Hrvati su je toliko zavoljeli da su joj dali i posebno ime koje je proizašlo iz izgleda bobice u jednoj fazi zrenja kada je vrlo slična zelenom grašku.
Graševina je, suprotno zabludama, u dobrim regijama u stanju dati izvrsnu kvalitetu.
U Hrvatskoj u tome prednjače tri regije, Baranja i Ilok naslonjene na Dunav, te Kutjevo iz središnje Slavonije.
Zajednička karakteristika za sve graševine je specifičan pikantno-gorkasti aftertaste. 
Chardonnay je jedna od najpoznatijih vinskih sorti grožđa u svijetu.
Vjeruje se da je ime dobila po francuskom selu Chardonnay.
DNK analizom potvrđeno je da je Chardonnay nastao (kao i mnoge druge sorte) križanjem između Pinota i Gouais Blanca.
Gouais Blanc je autohtona hrvatska sorta, u današnje vrijeme nepopularna i gotovo izumrla.
Jedna od najvećih prednosti Chardonnaya je njegova varijabilnost, što ga čini vrlo popularnim.
U SAD-u se najčešće pravi kao barrique vino. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto.
U barrique varijanti, s godinama dobiva aromu dima, vanilije, karamela ili maslaca.

Chardonnay je jedna od najvažnijih komponenti u šampanjcu.
Šampanjci sa etiketom blanc de blancs su načinjeni isključivo od chardonnaya.
Često se upotrebljava i kod ostalih pjenušaca.
Vinogradi pod ovom sortom zauzimaju 140 000 hektara, čime stoje na 8. mjestu.
Najveće površine nalaze se u SAD-u, Francuskoj, Australiji i Italiji.
U Hrvatskoj je također jedna od popularnijih sorti.

Od ostalih internacionalnih vinskih sorti iz naše ponude izdvajamo

Syrah, Sauvignon, Traminac mirisni, Rajnski Rizling, Refošk, Pinot, Muškat, Zweigelt, Rizvanac, Zelenac

VINA INTERNACIONALNIH SORTI