
FRANKOVKA-BORGONJA
Frankovka je sorta vinove loze porijeklom iz središnje Europe, te ju svojataju kao autohtonu sortu skoro sve države sa ovog područja, uključujući i Hrvatsku.
Jedna je od vodećih vinskih sorti crnog grožđa u nekim podregijama Kontinentalne Hrvatske, poglavito u Slavoniji, na Plešivici, i u Moslavini. U ostalim
podregijama manje je zastupljena, iako je na tom cijelom području zbog redovite i dobre rodnosti, a naročito zbog izvrsne kakvoće vina svrstana među preporučene. U podregiji Istra i u podregiji Hrvatsko primorje također je svrstana među
preporučene kultivare. U Istri se uzgaja još od prve regeneracije vinogradarstva pod imenom borgonja.
Dobro odnjegovano crno vino frankovke je rubin crvene do granatno crvene boje, srednje je alkoholne jakosti, ugodno je kisela i pitka, s razvijenom sortnom aromom i bukeom. Prosječan postotak alkohola za ovu sortu je 12%.
Jedna je od vodećih vinskih sorti crnog grožđa u nekim podregijama Kontinentalne Hrvatske, poglavito u Slavoniji, na Plešivici, i u Moslavini. U ostalim
podregijama manje je zastupljena, iako je na tom cijelom području zbog redovite i dobre rodnosti, a naročito zbog izvrsne kakvoće vina svrstana među preporučene. U podregiji Istra i u podregiji Hrvatsko primorje također je svrstana među
preporučene kultivare. U Istri se uzgaja još od prve regeneracije vinogradarstva pod imenom borgonja.
Dobro odnjegovano crno vino frankovke je rubin crvene do granatno crvene boje, srednje je alkoholne jakosti, ugodno je kisela i pitka, s razvijenom sortnom aromom i bukeom. Prosječan postotak alkohola za ovu sortu je 12%.
Slično kao i u Republici Hrvatskoj, frankovka se uzgaja i u mnogim europskim vinorodnim područjima, ponajviše u kontinentalnim krajevima, iako iziskuje višu sumu temperaturnih stupnjeva, što je karakteristika toplijih krajeva, što se u tim hladnijim područjima nadoknađuje izborom osunčanih i od hladnih zračnih struja zaštićenih položaja. U doba zimskog mirovanja jako dobro podnosi niske temperature, pa je i to bio razlog njenog uzgaja u takvom klimatu.
Najveće se površine pod tim kultivarom nalaze u Austriji i u Njemačkoj. U Italiji gdje se pred stotinjak godina uzgajala danas je napuštena i zaboravljena a na području republike Slovenije naziva se modra frankinja.