AUTOHTONE SORTE
Autohtone sorte vinove loze uzgajaju se na određenom području i nema ih nigdje drugdje u uzgoju.
Na području Republike Hrvatske dopušteno je uzgajati sve sorte vinove loze koje se nalaze na Nacionalnoj listi priznatih kultivara. Na toj je listi oko 260 sorti od kojeg broja se za njih 186 preporuča uzgoj po pojedinim vinogradarskim područjima.
Hrvatska se s obzirom na veoma povoljan geografski položaj te različite klimatske uvijete može pohvaliti velikom raznolikošću sorti. Neke od njih specifične su za naše područje i ne mogu se naći nigdje drugdje u svijetu zbog čega su deklarirane kao naše autohtone sorte. Pretpostavlja se da ih je u Hrvatskoj oko 130.
NAJPOZNATIJE AUTOHTONE VINSKE SORTE
Smatra se kraljem crnih sorti vinove loze.
Nastala je križanjem dviju autohtonih hrvatskih sorti: Crljenka i Dobričića.
Bobica je debele kožice i čvrste građe s puno sladora.
Vino je tamne boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko i trpko sa specifičnim okusom.
Najbolji vrhunski plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na bračkom i viškom vinogorju.
Nastala je križanjem dviju autohtonih hrvatskih sorti: Crljenka i Dobričića.
Bobica je debele kožice i čvrste građe s puno sladora.
Vino je tamne boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko i trpko sa specifičnim okusom.
Najbolji vrhunski plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na bračkom i viškom vinogorju.
Malvazija istarska autohtona je sorta Istre. Osim u Istri može se naći u susjednoj slovenskoj primorskoj regiji te talijanskoj regiji Friuli.
To je prilično veliko područje koje nudi različite mikro klimatske uvjete zbog kojih vino od malvazije istarske dolazi u nekoliko stilova.
To je prilično veliko područje koje nudi različite mikro klimatske uvjete zbog kojih vino od malvazije istarske dolazi u nekoliko stilova.
Sortu odlikuje bujan rast i srednji do visoki prinosi. Dobro nakuplja sladore pa su prosječne vrijednosti u suhom vinu od 11,5% do 13,5% vol. alkohola.
Pošip bijeli autohtona je sorta porijeklom sa otoka Korčule. Jedna je od najstarijih i najcjenjenijih izvornih sorti bijelog grožđa.
Sorta je izražene bujnosti, grozd mu je srednje velik i velik. Rodnost mu je dobra, vino kvalitetno s izraženim sortnim karakteristikama.
Sorta je izražene bujnosti, grozd mu je srednje velik i velik. Rodnost mu je dobra, vino kvalitetno s izraženim sortnim karakteristikama.
Vino je zlatno, svijetložute boje, kristalne bistroće, jakog alkohola (12-13%), izražene sortne arome, odlikuje se punoćom.
Umjereno povišena i stalna kiselost čini ga uvijek svježim te zahvalnim za čuvanje i arhiviranje.
Znalci će ga prepoznati po karakterističnu mirisu osobito izraženu pri hladnoj fermentaciji. Bouquet mu je školovan i elegantan, u njemu su sušene marelice i suhe smokve isprepleću s notama prosušenosti, borovom smolom i mirisnošću mokroga morskoga kamenja. U ustima je suho, toplo, mesnato i sočno.
Teran je crna autohtona istarska vinska sorta.
Neki enolozi smatraju da je ljekovita pa nerijetko za vina od terana znaju reći ljekovito vino.
Većina vinogradarskih stručnjaka tvrdi da je teran sorta grožđa, kultivar Istre, Slovenskoga primorja i sjeverne Italije.
Otuda su se one prenosile u druge krajeve, pa se danas npr. uspješno uzgajaju i u Makedoniji, naročito u gevgelijskom kraju.
Neki enolozi smatraju da je ljekovita pa nerijetko za vina od terana znaju reći ljekovito vino.
Većina vinogradarskih stručnjaka tvrdi da je teran sorta grožđa, kultivar Istre, Slovenskoga primorja i sjeverne Italije.
Otuda su se one prenosile u druge krajeve, pa se danas npr. uspješno uzgajaju i u Makedoniji, naročito u gevgelijskom kraju.
Teran sorta grožđa lijepo se sljubljuje s jelima na bazi mesa i divljači, te s hladnim predjelima mesnog podrijetla kao što je istarski pršut i sir ako je još u uzlaznoj fazi (star do 2 godine).
Od ostalih autohtonih vinskih sorti iz naše ponude izdvajamo
Bogdanušu , Crljenak , Debit , Drnekuša, Frankovka-Borgonja, Gegić, Malvasija dubrovačka, Plavec žuti, Plavina, Škrlet, Vugava, Žlahtina
VINA AUTOHTONIH SORTI
