Proizvodnja vina u svijetu temelji se na uzgoju sorti vinove loze. Vinova loza jedna je od najstarijih uzgajanih biljnih kultura. Ona je bila, a ponegdje je to i danas, osnovna kultura oko koje se razvijao život stanovništva i o kojoj je ovisio njegov opstanak. Smatra se da potječe iz Male Azije, odakle se proširila po cijelome svijetu. Duga povijest, široka rasprostranjenost, velika gospodarska i kulturna važnost razlog su zbog kojeg se vinovoj lozi od svih voćnih vrsta posvećuje posebna pozornost.

Danas je u svijetu poznato više tisuća različitih sorti vinove loze međutim od tog broja svega njih dvjestotinjak ima veću komercijalnu vrijednost u svjetskoj vinogradarskoj proizvodnji.

Na području Republike Hrvatske dopušteno je uzgajati sve sorte vinove loze koje se nalaze na Nacionalnoj listi priznatih kultivara. Na toj je listi oko 260 sorti od kojeg broja se za njih 186 preporuča uzgoj po pojedinim vinogradarskim područjima. Samo vina proizvedena iz dopuštenih sorti sa liste koje dolaze sa preporučene vinogradarske podregije mogu nositi zaštićenu oznaku izvornosti.

Hrvatska se s obzirom na veoma povoljan geografski položaj te različite klimatske uvijete može pohvaliti velikom raznolikošću sorti. Neke od njih specifične su za naše područje i ne mogu se naći nigdje drugdje u svijetu zbog čega su deklarirane kao naše autohtone sorte. Autohtone sorte danas su osnova za dugoročan razvoj vinogradarstva u pojedinim podregijama, a tržišno su sve zanimljivije, jer je i svjetsko vinogradarstvo usmjereno prema očuvanju i razvoju autohtonih sorti.

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj postoji oko 130 autohtonih sorti. Najviše autohtonih sorti vinove loze porijeklom je iz Dalmacije, s dalmatinskih otoka, iz dalmatinskog zaleđa, s istarskog područja te hrvatskog zagorja. Ipak, vinska tradicija je prisutna u gotovo cijeloj Hrvatskoj, uključujući i Slavoniju i Podunavlje.